Bolest desni je česta i neugodna, ali, prema sve većem broju dokaza, također bi mogla igrati ulogu u iznenađujućem nizu naizgled nepovezanih zdravstvenih problema. Čišćenje zubi može biti čak i važnije nego što ste mislili. Plak — ljepljiva tvar koja sadrži bakterije — nakuplja se na zubima. Ako se ne iščetka, bakterije mogu iritirati desni.
Desni tada mogu nateći, biti bolne ili inficirane; ovo se naziva gingivitis. Općenito, bolest desni se može liječiti ili spriječiti održavanjem dobrog režima oralnog zdravlja. Međutim, ako se ostavi da se razvija, može rezultirati parodontitisom, koji slabi potporne strukture zuba.
Bolest desni, koja se naziva i parodontna bolest, vrlo je raširena.
Mehanizmi koji stoje iza parodontne bolesti relativno su dobro poznati, a novija istraživanja pokazuju da ovaj zdravstveni problem može igrati ulogu u razvoju niza drugih stanja, uključujući Alzheimerovu bolest, rak i respiratorne bolesti. U ovom Spotlightu, pokrit ćemo neke od iznenađujućih poveznica između bolesti desni i različitih zdravstvenih problema.
Desni i mozak
Iako su prostorno desni blizu mozga, problemi sa zubima ne bi se obično povezivali s neurološkim stanjima.
Međutim, neke su studije otkrile vezu između parodontne bolesti i gubitka zuba te kognitivne funkcije. Jedna studija koja se bavila kognitivnom izvedbom pratila je 597 muškaraca do 32 godine. Autori zaključuju:
Rizik od kognitivnog pada kod starijih muškaraca raste što se više zuba gubi. Parodontna bolest i karijes, glavni razlozi gubitka zuba, također su povezani s kognitivnim padom.
Istraživači su također povezali parodontnu bolest s povećanim nakupljanjem beta-amiloida u mozgu — neurološkim obilježjem Alzheimerove bolesti.
Drugi pokusi proizveli su dokaze da se jedna vrsta bakterije koja se obično nalazi u slučajevima parodontitisa – Porphyromonas gingivalis – može se naći u mozgu osoba s Alzheimerovom bolešću.
Nastavno na to otkriće, u novijoj studiji, istraživači su pokazali da infekcija P. gingivalis potiče proizvodnju beta-amiloida u mozgu.
Parodontna bolest povezana je s malim, ali značajnim povećanjem ukupnog rizika od raka.
U ovoj studiji istraživači su obratili posebnu pozornost na enzim koji proizvodi P. gingivalis pod nazivom gingipain. Otkrili su da je ta proteaza toksična za tau, još jedan protein koji igra ključnu ulogu u Alzheimerovoj bolesti.
Vrijedno je napomenuti da su drugi istraživači zaključili da se beta-amiloid proizvodi kao odgovor na patogen. Način na koji gledamo na Alzheimerovu bolest polako se mijenja.
U budućnosti, znanstvenici se nadaju da bi ciljanje enzima gingipaina moglo pomoći u zaustavljanju neurodegeneracije kod nekih ljudi s Alzheimerovom bolešću. Već su osmislili inhibitor gingipaina koji testiraju na ljudima.